субота, 17. август 2013.
Rudarsko vreme Senjskog Rudnika
RUDARSKO VREME
SENJSKOG RUDNIKA
HRONOLOGIJA
Događaji
koji su se desili u Senjskom Rudniku i "oko njega" od njegovog postanka i tokom razvitka do
današnjih dana, svrstani u tabelarnu Hronologiju, samo je pokušaj da se otrgnu
od zaborava i iniciraju čitaoca za dalja istraživanja istorije srpske
industrijalizacije. Postojeći podaci o događajima su koncentrisani u, meni
dosad poznate, tri knjige ali po drugojačijoj sistematizaciji :
elektrifikacija, kulturni život, sport…
Tabelarno
predstavljeni daju potpuniju sliku i pružaju mogućnost hronološkog sagledavanja
razvoja što će, nadam se, podstaknuti čitaoca ka sticanju širih saznanja o ovom
malom i lepom rudarskom mestu koje svojom lepotom, istorijom, ljudima i
njihovim međusobnim odnosom daje sliku jednog vremena koje je umela da prepozna
i EU.
Nažalost,
sve ljudi koji su bili i još uvek jesu kreatori događanja u Senjskom Rudniku
nije bilo moguće prikazati na ovaj način. Oni zaslužuju daleko više pažnje
i podataka i informacija razvrstanih u drugačije kategorije pisanog
izražavanja.
Ovi lepi
stihovi našeg rudničanina u potpunosti odslikavaju vreme koje je za Senjski
Rudnik „počelo da teče“ 11. Jula 1853. godine
LIPOV DEO
Čobanče jedno pogleda
bistra pronađe crni kamen što blista
Do juče pastiri,
juče ratari pustiše stado postaše rudari
I krenu ugalj iz
ovog kraja natopljen znojem krvavog sjaja
I tako ovde svakog
dana više od jednog veka
Čovek ovu prirodu
ruši i ona ruši čoveka.
Dragiša Pandurović - Gile
Redni broj
|
Datum
|
Događaj
|
Komentar
|
1
|
2
|
3
|
4
|
1
|
1842
|
Pronađen
je u okolini sela Senja, prema usmenim predanjima
iz starih rudarskih porodica, prvi komad uglja na lokaciji koju su meštani
zvali „Lipov lad“
|
Ovaj
podatak se ne može smatrati verodostojnim, jer ni u arhivskom fondu „Državnog
soveta“ iz tog doba, a ni u docnijoj literaturi nije se moglo o tome
naći nikakvih pisanih tragova.
|
2
|
1847
|
||
3
|
1849
|
Srbija se
oslobodila od viševekovnog turskog ropstva., a Lazar Pandurović je u šumskoj
vododerini „Lipov lad“ pronašao crn i sumnjiv kamen i pošto je bio neobičan
po svemu, ne znajući o čemu se radi, nazvao ga je „nezdrav kamen“ i odneo u
Ćupriju „da mu tamo viši kažu šta bi to moglo da bude“.
|
Po
kazivanju njegovog sina Arse Pandurovića
|
4
|
1851
|
Prema usmenim
predanjima, počeli prvi istraživački radovi u Senjskom Rudniku
|
|
5
|
1853
|
Rudnik je
stavljen u nadležnost „Odeljenja rudarskog Popečiteljstva finansija“ ( u
daljem tekstu Ministarstvo finansija) pod čijom su ingerencijom i počeli
ozbiljni istraživački i pripremni rudarski radovi.
|
Navodi se
u ekspozeu o stanju rudarstva u Srbiji od rudarskog inženjera M. Đ.
Blagojevića, koji je, kao Načelnik Rudarskog odeljenja, podneo Ministarstvu
narodne privrede 1907. godine
|
11. jula rudarski inženjer Đorđe Branković
dolazi sa četvoricom rudara iz Majdanpeka da, zajedno sa čobaninom Lazarom
Pandurovićem, kopaju ugalj u „Majdan Aleksandrovac“ : Simeon Štencl –
predradnik, Ferdinand Lombauer - rudar, Alojz Ašer – rudar i Jozef
Fragner – privremeni radnik.
U avgustu
dolaze i Andraš Bosak i Anton Unterveger.
U zimu se
vraćaju za Majdanpek, a Lazar Pandurović je postavljen za prvog nadzornika
novog majdana.
|
Novi
rudnik je dobio novo ime po „Knjazu Srbskom“ Aleksandru Karađorđeviću i
zadržao ga sve do njegovog svrgavanja 1858. godine. Već 1860. godine
pojavljuje se pod novim imenom „Majdan kod Senja“, kasnije „Senjski Majdan“,
a pri kraju I SR Senjski Rudnik.
|
||
6
|
1854
|
Maja
meseca 98
volovskih kola natovarena sa 26.320 oka
(1 oka = 1,28 kg)
uglja stiglo je do Topolivnice u Kragujevcu
|
Vukle su
ga rabadžije preko Crnog vrha. Rad u rudniku u to vreme je bio težak i
primitivan. Ugalj se izvlačio kolicima od dasaka, tzv. „huntovima“. Hvatao je
težinu uglja od 150 oka, a ljudi koji su na njemu radili zvali su se
„lauferi“. Napred na huntu je svetlela lampa sa olajem, a lauferi su vukli
huntove rukama pomoću čekrka.
|
7
|
1856
|
Pojavio se
prvi požar
|
Rudarski
inženjer Jablonka Mikša Hantken (1821-1893) se angažovao na
saniranju istog i posledica
|
02.
novembra
„Ministarstvo finansija“ podnosi „Državnom sovetu“ pod br. 2025 „Izvestije o
potrebi proširenja eksploatacije mrkog uglja“
|
Već tada
je „sazrela“ svest o potrebi za eksploatacijom uglja. Nažalost, Izveštaj sa
predlogom mera počinje da se realizuje tek nakon 5 godina
|
||
8
|
1860
|
Otvoren je
ulaz u jamu „Aleksandrov
potkop“
|
Tadašnja upravna
zgrada jedna je od retkih ulaza u jamu iz polovine XIX veka koja je sačuvana
u originalu od daljeg propadanja. Pod zaštitom je države.
|
9
|
1861
|
12.
avgusta pod br.
1627 doneto je „Najviše rešenje“ da se u „Majdanu Senjskom“ podignu prve
pogonske i stanbene zgrade
|
Za
izgradnju ovih zgrada izdvojeno ja tada 10.750 groša poreskih. Građenje se
završilo tek 1865. godine. Podizanjem ovih zgrada stvorili su se bolji
uslovi za rad i smeštaj rudara, kao i za skladištenje uglja pogotovu u
zimskom periodu kad je njegov transport bio onemogućen lošim vremenskim
uslovima. To se svakako odrazilo i na povećanje same proizvodnje i
rentabilnosti rudnika koji je sve više počeo da privlači pažnju šire javnosti
i domaćeg kapitala koji se tada stvarao.
|
10
|
1866
|
15. aprila je objavljen prvi rudarski
Zakonik u Srbiji
|
Izmene i
dopune su usledile: 21. jula 1877. i 27.
Januara 1900. Godine
|
11
|
1869
|
Prva
Srpska banka uzima „Majdan Senjski“ pod zakup
|
Bez obzira
na to, rudnik se nije mogao razvijati ni napredovati, jer još uvek nije
bilo razvijenog tržišta , a jedini kupac je i dalje bila Topolivnica u
Kragujevcu.
|
12
|
1874
|
Nakon
fijaska Prve Srpske banke, „Ministarstvo finansija“ ponovo uzima Majdan
Senjski u svoju nadležnost
|
Perspektive
razvoja sada dobijaju drugu dimenziju, jer je u to vreme već bila sazrela odluka o
građenju prve srpske železnice, a projekti trase predviđene pruge su se
nalazili u završenoj fazi.
|
12. juna Ministarstvo finansija, uvidevši
ovu činjenicu, svojim Rešenjem br. 462 određuje tadašnjeg rudarskog inženjera Feliksa Hofmana da pregleda i prouči senjski
rudni predeo i da predloži ograničenje rudnog prostora za državu.
|
Inž.
Hofman je pregledao i proučio teren od 07. jula do 09. avgusta. Tokom zime je
sredio prikupljeni materijal i izradio prvu poznatu kartu Senjskog ugljenog
područja.
|
||
13
|
1875
|
20. marta doneta je Odluka Knjaza Milana
Obrenovića o građenju železničke pruge normalnog koloseka od Beograda
preko Ćuprije i Niša do državne granice
|
Odluka je
štampana u „Srbskim novinama“ br. 65. Ova Odluka i građenje same pruge imaju epohalan
značaj u istoriji srpske privrede i industrije, a posebno za razvoj Senjskog
Rudnika koji je po kvalitetu uglja i po svom geografskom položaju bio
predodređen da snabdeva ugljem buduću srpsku železnicu.
|
25. aprila rudarski stručnjak Feliks Hofman podnosi Izveštaj Ministarstvu
finansija o Senjskom ugljenom predelu i daje mu na uvid prvu kartu Senjskog
ugljenog područja.
|
Izveštaj
je odštampan u „Srbskim novinama“ br.158, 159 i 160. Nakon toga, tj. pojavom srpske železnice
kao velikog potrošača uglja interesovanje za Senjski Rudnik naglo
raste, a i za rudarstvo uopšte i to ne samo od strane države, već i od
strane mladog privatnog kapitala koji se tada ubrzano stvarao. Time je
Senjski Rudnik osigurao svoju budućnost i lagano se pripremao za ulogu koja
mu je predstojala.
|
||
14
|
1876
|
Izbija
novi rat sa turcima i nastupaju teške godine grčevite borbe za opstanak gde
se ugalj kopa danonoćno.
|
|
15
|
1881
|
07. jula otpočela je izgradnja železničke
pruge normalnog koloseka Beograd – Niš – Ristovac
|
Knez Milan
Obrenović je srebrnim budakom tog dana udario temelj Srpskim državnim
železnicama. Ovaj
događaj zbio se "kraj mosta na Mokroluškoj rečici do Topčiderskog
puta" (to mesto je u blizini današnjeg mosta "Gazela" u
Beogradu). Prvi svečani voz na pruzi Beograd–Niš protutnjao je moravskom
dolinom 23. 8. 1884. godine. (4. septembra po Gregorijanskom
kalendaru). Redovni saobraćaj otpočeo je 3. 9. 1884. godine (15.
septembra po Gregorijanskom kalendaru; taj dan Jugoslovenske železnice
obeležavaju svake godine kao Dan železničara Jugoslavije).
|
16
|
1890
|
|
Prevoz
uglja volovskim kolima nije mogao da podmiri potrebe za njim, jer je
interesovanje bilo znatno veće kod novih potrošača (SDŽ).
Za
snabdevanje ugljem železnica je isti nabavljala iz Vrdnika (Fruška
gora-austrougarska monarhija) čija je cena po toni bila dvostruko veća nego
senjski.
Zato je
rešeno da se izgradi pruga uskog koloseka od Ćuprije do Senjskog Rudnika..
|
17
|
1891
|
Formirana
Bratinska blagajna u Senjskom Rudniku
|
Kao vid zdravstvene
zaštite rudara i njihovih porodica. Rudari su izdvajali po jedan procenat od svoje
plate.
Od fonda
koji je tako oformljen vršena je isplata pomoći bolesnim i iznemoglim
rudarima i članovima njihovih porodica, isplata naknada za slučaj nesreće na
poslu i sl.
|
18
|
1892
|
Završena 01. decembra 1892. godine, a 12. decembra 1892 je predata u
saobraćaj. Teren
kojim je ova pruga prolazila veoma je težak što je doprinelo da 1 km pruge
košta 73.433 dinara.
|
|
19
|
1893
|
21. jula na dan sv. Prokopija, je izbio veliki požar gde su se obrušili jamski
svodovi i čitava smena je zatrpana i izgorela.
|
Desilo se
u najslabijem potkopu : „Ciganskom potkopu“.
Inženjer
Reling koji je poslat iz Beograda da rudnik spase od požara, nije mogao mnogo
da uradi za nesrećne rudare. Našli su ih posle 10 dana potpuno ugljenisane.
Plač majki, žena i dece….
|
Ugalj se i
dalje kopao i prodavao
|
Zbog svog
izuzetnog kvaliteta i niske cene, već se tada, zajedno sa kamenim ugljem iz
Vrške čuke, izvozio u Austro-ugarsku i Tursku.
|
||
20
|
1894
|
Senjski
Rudnik potpada pod patronat i nadležnost Direkcije srpskih železnica.
|
|
21
|
1896
|
Nemački
rudarski stručnjak Eugen Šulc vrši detaljan pregled rudnika i daje korisne
sugestije za bolji rad
|
|
22
|
Počela sa
radom osnovna škola
|
Deca su
pohađala nastavu u prostorijama radničke prozivnice. Prvi učitelji su bili
pop Mihajlo koji je „radio“ sa muškim odeljenjem i njegova supruga Marija
Stojanović koja je radila sa ženskim odeljenjem
.
|
|
23
|
1897
|
Produžava
se potkop „Aleksandar“ i „Ravanica“ i počinje izrada okna „Joksimović“, a u
Ćupriji je, radi lakše prodaje sitnog uglja, sagrađena Briketnica.
|
|
24
|
1898
|
Postavljeno
je i počelo sa radom drveno izvozno okno
( toranj)
„Joksimović“
|
|
25
|
1899
|
Podignuta
je prva mehanička separacija,
izgrađeno
je 10 familijarnih zgrada i započeta izgradnja crkve, ugalj se transportuje u
Ugarsku, Tursku i Bugarsku
|
|
26
|
1901
|
Nabavlja
se parni kotao, parne pumpe i parni vitlovi
|
|
27
|
1902
|
|
U čast
poginulih rudara u velikom požaru 1893. godine. Crkvu je osvetio mitroppolit
Inokentije. Prvi sveštenik je bio Mihajlo Stojanović.
|
28
|
1903
|
13. jula formirana prva radnička
organizacija: Rudarsko radničko udruženje.
|
Na čelu sa
Dobrivojem Trninićem društvo je pružalo pomoć svom članstvu i radilo na
njegovom stručnom, kulturnom i političkom vaspitanju.
|
|
Nakon 50
godina, Senjski
Rudnik već zauzima mesto najvećeg, najznačajnijeg i najperspektivnijeg
rudarskog objekta u zemlji.
Njegovi
jamski radovi su bili toliko razgranati da je već imao samo duplih koloseka 5.080 m podzemnih i 1.286 m nadzemnih. Imao je 104 zgrade : 80 za radničke stanove,
4 za stanovanje službenika, školu, crkvu zgrada uprave, stan za sveštenika, a
ostalo su bile radionice i razne poslovne zgrade.
Od
mehanizacije je bilo: jedna lokomobila, jedna garnitura za istražno dubinsko
bušenje i jedna parna pumpa sa kotlom.
|
||
29
|
1907
|
Izgrađen produžetak pruge od Senjskog Rudnika
do Ravne Reke u dužini od 8,9 km
|
14. januara 1908. godine pruga je predata
saobraćaju. Ovo je bila adheziona (spajajuća) pruga sa ubedljivo najvećim
usponima na celoj mreži JŽ.
|
30
|
1908
|
Senjski
Rudnik dobija električno osvetljenje iz nove električne centrale u
Ravnoj Reci
|
|
31
|
1912
|
Počinju balkanski
ratovi
|
|
32
|
1914
|
Počinje
prvi svetski rat
|
Rudnik je
bio pod okupacijom Bugara. Upravljanje rudnikom i njegovom proizvodnjom je
bilo u rukama Nemaca. U to vreme u rudniku su radili svi oni koji nisu bili
na frontu: žene, deca, starci,bolesni…
Prilikom
povlačenja, rudnik je ostavljen u potpuno upropašćenom stanju, tako da je
njegova konsolidacija i obnova trajala celih 10 godina.
|
33
|
1919
|
Početak
obnavljanja ratom opustošenih jama
|
|
34
|
1922
|
Izrađuje
se novo izvozno okno na kome se postavlja gvozdeni izvozni
toranj sa parnom izvoznom mašinom
|
Dobijeni
iz rudnika Vrdnik gde je prvo instalirana 1876. godine. Parna mašina je
napravljena 1872. godine u Austrougarskoj fabrici „Jožef Kereši“.
Od 2005. godine je pod zaštitom
države.
Jedinstvena je u Evropi, a možda i
u svetu. I dan
danas radi
|
Formira se
vatrogasna četa sa 25 članova
|
Bila je
snabdevena celokupnom opremom koja je postojala u to doba. Vatrogasci su bili
volonteri, a stručna znanja su sticali na kursevima. Šesdesetih godina ostaje
samo vatrogasno odeljenje koje se održalo do 2005. godine.
|
||
Sagrađena
zgrada mašinske radionice
|
Stolari,
mašinbravari, drejari, limari, električari, kovači, dunđeri, bravari,
automehaničari
|
||
35
|
1923
|
|
Đoka
Radosavljević je doneo
prvu fudbalsku loptu i počeo da okuplja oko sebe omladinu, rudare i ostale
meštane . I za vreme II SR igrale su se utakmice. Igraju se i dan danas, jer
FK postoji, takmiči se, razvija i neguje sport.
|
36
|
1923-1924
|
Stižu
ratne reparacije iz Nemačke, uzimaju se krediti i počinje intenzivnija
investiciona izgradnja
|
|
37
|
1925
|
Počinje sa
radom škola za trgovačku mladež tj. zanatska škola
|
|
38
|
1926
|
Nabavljena
je nova električna centrala na ime ratnih reparacija
|
|
39
|
1927
|
TE
završena decembra 1929. Godine
|
|
40
|
1930
|
30.
januara TE je puštena u
rad
|
|
Sagrađena
zgrada predviđena za Magacin opreme i materijala za potrebe Senjsko-resavskih
rudnika
|
|||
Sagrađena
je zgrada Bratinske blagajne tj. za ono vreme, vrlo savremene bolnice
|
|||
41
|
1931
|
|
Članovi
Sokolskog društva redovno vežbaju u Domu
|
42
|
1933
|
Počelo se
sa prikazivanjem filmova u Domu kulture
|
Organizator
je bilo Sokolsko društvo
|
43
|
1935
|
Počelo se
sa izgradnjom kanalizacije kroz naselje i vodovoda
Senjski Rudnik - Sisevac
|
Radovi su
završeni 1936. godine čime Senjski Rudnik dobija lik urbane gradske
sredine jer već ima: prugu, bolnicu, Dom kulture, osnovnu i zanatsku
školu, štampariju, žandarmeriju, opštinske organe itd., dakle sve ono što je
neophodno za život i rad u ovakvoj sredini.
|
Formirana
je Sindikalna podružnica
|
Predsednik
je bio Mile Grdić. Bila je najmasovnija društveno-politička organizacija i
obuhvatala je skoro sve zaposlene radnike i službenike.
|
||
44
|
1937
|
Izgrađen
je i stavljen u pogon dalekovod Senjski Rudnik – Ćuprija
|
Električnom
strujom su se snabdevali: resavski rudnici, despotovački rudnici, separacija
i briketnica u Ćupriji, grad Ćuprija, sva sela sreza ravaničkog, 10 sela
sreza despotovačkog i s. Stubica sreza resavskog.
|
45
|
1941
|
Početak II
svetskog rata
|
|
46
|
1944
|
15.
oktobar : oslobođenje
|
|
47
|
1945
|
29. Juna :
formirano Preduzeće Senjsko – resavski rudnici mrkog uglja (Senjski Rudnik,
Ravna Reka, Resavica i Sisevac)
|
Rešenje
Ministarstva rudarstva FNRJ br.736
|
Prosečen
je i urađen put Senjski Rudnik – Ravna Reka
|
|||
48
|
1946
|
Otvorena
je Škola učenika u privredi (ŠUP) i, u okviru nje, Ženska zanatska
škola
|
Bivša
Zanatska škola pod novim imenom
|
Snažno se
razvija kulturni, zabavni i sportski život
|
Dolazi Darko Kraljić
(po zadatku) da organizuje kulturno – zabavni život. Stanovao je
u Domu kulture i pokrenuo aktivnosti : horsku sekciju, folklor,
bioskopske predstave, muzičke sekcije, igranke….Poznati je kompozitor koji je
komponovao muziku za oko 30 – tak filmova, mnoge šlagere: Zvižduk u osam,
Devojko mala, Ej momci šta da se radi, Adio Mare…Marko Žurko organizuje DTV
„Partizan“ koje ima svoje „treninge“ u Domu kulture
|
||
49
|
1947
|
Četa za
spasavanje iz Senjskog Rudnika učestvovala u spasavanju zatrpanih rudara u
Borskom rudniku.
|
Trideset
dana je trajalo spasavanje zatrpanih rudara i odnelo je tri života rudara -
spasioca iz čete. Danas četa broji 20 članova: ima svog starešinu, zamenika
starešine i 6 grupa sa po tri člana. Zadnja intervencija je bila 2007. godine
u Ravaničkoj pećini kada je nastradalo 4 speleologa. Svakako je vredno pažnje
pomenuti da je pok. Jugoslav Slavković koji je bio član čete 21
godinu, Ukazom predsedništva SFRJ iz 1990. godine, odlikovan Ordenom
zasluga za narod sa srebrnom zvezdom.
|
Početak
redovnog izlaženja lokalnog lista „Senjsko-resavski rudar“
|
Odigrao je
veliku ulogu u agitaciji i mobilizaciji radnika i rudara za bolje rezultate u
proizvodnom procesu, razvijanju kulturno – zabavnog i sportskog života,
kulturi življenja, medicinskoj edukaciji itd. List je od 1952. godine
tretirao problematiku čitavog sreza ravaničkog.
|
||
50
|
1950
|
|
Preduzeće
je predato na upravljanje radnicima
|
51
|
1951
|
Prestaje
se sa upotrebom konjske vuče u jami i nastavlja sa uvođenjem dizel lokomotive
|
|
52
|
1951-1952
|
Završena
je izrada nove suve separacije
|
|
53
|
1952-1953
|
Osnovano
je 1952. godine, Saobraćajno
preduzeće „Polet“ radi prevoza radnika na posao i
sa posla, prevoza uglja od rudnika Sisevac do „Stranca“, prevoza uglja
bližim potrošačima, dovoza građe i repromaterijala, odvoza šljake sa centrale
i jalovine sa separacije.
|
Pored
toga, preduzeće je davalo usluge i drugim licima i organizacijama. Prestankom
rada preduzeća mnogi vozači i mehaničari prelaze na rad u „Rembasovu“
garažu u Resavici i ATP „Velmortrans“ u
Ćupriji.
|
Izvršena
je ozbiljna rekonstrukcija naselja koja je bila neophodna. Učinjeni napori su
urodili uspehom tako da je dosta unapređen društveni standard
|
Izgrađene
su dve stanbene spratne zgrade sa 10 porodičnih stanova i 16 soba za osoblje
Senjskog Rudnika i Direkcije preduzeća, montirano je 12 dvosobnih porodičnih
montažnih stanova, a u novom naselju „Mali topolovac“ sagrađeno je 18
modernih porodičnih stanova (useljeni 1954. godine) završeno uređenje ulica
(veći deo je popločan granitnim pločama - kockama), započeta izgradnja
moderne samačke dvospratne zgrade za udoban i komforan smeštaj 100 samaca,
izgrađeni su skverovi i parkovi i počeli radovi na izgradnji Kluba rudara,
preduzeta je izgradnja ambulante, sportskog centra i renoviranje restorana i
Doma kulture. U tom periodu je bilo preko 250 porodičnih stanova i 71 samačka
soba.
|
||
54
|
1955
|
Otvorena
je škola za opšte obrazovanje radnika tzv. „Radnička gimnazija“
|
Škola je
radila svakog dana u večernjim časovima
|
16. marta za Dan rudara NR Srbije
proglašen 06. avgust
|
Rešenje
br. 154 potpisao svojeručno Predsednik Izvršnog veća Jovan Veselinov
|
||
55
|
1959
|
Formirana
je škola za obrazovanje rudara - rudarska škola
|
Nakon
ukidanja iste u Sisevcu. Polaznici su jedan dan išli u školu, a jedan dan na
praksu u jami. Na kraju dvogodišnjeg školovanja dobijali su diplome
kvalifikovanog kopača uglja koja je bila priznata u celoj zemlji.
|
56
|
1960
|
Formira se
Resavsko – moravski ugljeni basen (REMBAS)
|
Udružili
su se Senjsko-resavski rudnici mrkog uglja i Despotovačkog rudnika lignita
„Morava“
|
57
|
1961
|
Sagrađena
zgrada Uprave rudnika
|
U sklopu
zgrade je i savremeno rudarsko kupatilo,
|
Tadašnji
Predsednik SERJ Josip Broz Tito obilazi rudnik
|
Obilazak
je usledio nakon posete Sisevcu, a u sklopu posete senjsko-resavskim
rudnicima mrkog uglja
|
||
58
|
1962
|
|
Prvobitna
namena je bila za pogonski centar, potom samačka zgrada, ali je Odlukom
Radničkog saveta objekat ustupljen Opštoj bolnici. Po opremljenosti
medicinskom opremom i stručnosti svog kadra bila je odmah iza VMA. Pored
rudara i članova porodica, u ovim bolnicama se lečilo stanovništvo i iz
drugih delova zemlje, pre svega Timočke krajine.
|
Rudarska
škola je prestala sa radom
|
|||
Ukida se
pruga Senjski Rudnik – Ravna Reka
|
|||
59
|
1964
|
Prestaje
sa radom TE
|
Oprema,
turbine i ostali uređaji su prodati. Iz tog sastava ostala je posebna radna
jedinica „Elektronapon“ u okviru ED Ćuprija radi održavanja dalekovoda od Senjskog
Rudnika preko Resavice do Krepoljina.
|
Osniva se
novo preduzeće „Mladost“
|
Metalni
pogon koji je zapošljavao oko 100 radnika metalske struke. Rad je bio
organizovan u tri smene. Jedan od prvih direktora bio je Bata Milenković, pa
Pera Janjoš…O proizvodnji su brinuli Uglješa Pavlović, Mlađa i Pepa Janković,
Dragan Nenadić, o finansijama Bora Pandurović, a o komercijali Slavko
Stanisavljević i Ilija Stanković.
|
||
60
|
1966
|
Prestanak
rada bolnica
|
Punih 36
godina je Senjski Rudnik i njegove bolnice bio „zdravstveni centar“ opštine
Despotovac. Raniji projekat da se formira sanatorijum za plućne bolesnike –
propao je.
|
Prestaje
sa postojanjem i radom REMBAS, ali ostaje rudnik mrkog uglja u Resavici.
|
|||
Uprava
rudnika se premešta u Resavicu
|
Počinje
period stagnacije Senjskog Rudnika, a eskalacije Resavice. Uzroke
treba tražiti u političkim, a ne u logičnim odlukama tadašnjeg državnog
rukovodstva.
|
||
61
|
1967
|
To je
izazvalo snažnu emotivnu reakciju stanovništva. Scena iz filma „Petrijin venac kada sve
žene oblače crninu, vezuju crne marame i plaču, prikaz je događaja iz
stvarnog života. Narednih godina pruga je demontirana.
|
|
62
|
1969
|
Srušena
zgrada TE
|
Materijal
je prebačen za Despotovac ali nije upotrebljen u rečene svrhe
|
Uvode se
prvih 20 brojeva fiksne telefonije
|
Centrala
je 1986. godine proširena i uvedeno je novih 100 brojeva. Dugi niz godina na
održavanju telefonske linije i mreže radio je ptt-mehaničar Radivoje Vesić.
|
||
64
|
1971
|
Formira se
složena radna organizacija (SOUR) „ Udruženi rudnici mrkog uglja Srbije“
(URMUS)
|
|
65
|
1973
|
25. aprila doneta je Odluka da se u Senjskom
Rudniku formira Muzej ugljarstva
|
Na sednici
Radničkog saveta „Rembasa“. Prvobitno ime muzeja je bilo Muzej senjskom
rudaru
|
U RO
„Rembas“ izvršena je reorganizacija i jama Senjski Rudnik postaje OOUR
|
|||
66
|
1974
|
Gradi se
asfaltni put Ćuprija – Senjski Rudnik
|
Put gradi
JNA zbog potrebe saobraćaja sa vojnim poligonom na Pasuljanskim livadama
|
67
|
1979
|
Formirano preduzeće
„Rembas – Zastava“
|
|
68
|
1980
|
06.
avgusta prilikom
proslave Dana rudara, Muzej ugljarstva svečano je i zvanično otvoren za
posetioce.
|
Muzej se
nalazi u zgradi bivšeg Magacina materijala Senjsko-resavskih rudnika
|
69
|
1986
|
Ukidaju se
OOUR i Senjski Rudnik postaje Radna jedinica ( RJ ) u okviru Radne
organizacije ( RO ) „Rembas – Zastava“
|
|
70
|
1989
|
Rasformira
se Preduzeće „Rembas – Zastava“
|
|
71
|
1990
|
Rudnici
uglja sa podzemnom eksploatacijom u Srbiji ulaze u sastav Elektroprivrede
Srbije ( EPS)
|
|
72
|
2003
|
Rudnici
uglja sa podzemnom eksploatacijom u Srbiji izlaze iz sastava Elektroprivrede
Srbije ( EPS) i prelaze u sastav „Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju
uglja Srbije“ ( JP PEU) sa sedištem u Resavici.
|
„Javno
preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja Srbije“ ( JP PEU) sa sedištem u
Resavici osnovala je Vlada Republike Srbije 23. Maja 2003. godine
|
73
|
Jama
„Senjski Rudnik“ je u sastavu Rudnika „Senjski Rudnik“ u okviru RMU „Rembas“
i „Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju uglja Srbije“ ( JP PEU) sa
sedištem u Resavici.
|
||
Пријавите се на:
Постови (Atom)